Projekt Povratak po mjeri nastavlja planiranu promociju po većim gradovima Švedske. Prema očekivanju u južnijim dijelovima Švedske, broj zainteresovanih za povratak je bio nešto veći, pa je samim tim i posjeta Povratničkim susretima bila bolja.

Prvi je na redu bio Norrköping. U subotu 12. novembra u Ljura školi u centru Norrköpinga održan je prvi u nizu novembarskih povratničkih susreta. Sala u kojoj je promocija održana bila je pomalo pretijesna da primi sve koje je zanimalo šta projekt može ponuditi. Unešeno je nešto dodatnih stolica, a bilo je i publike na "stajanju". Osim voditelja projekta Emine Krzović govorili su i predstavnici partnerskih organizacija u projektu: Mehmed Muhedinović, multietnički bosanskohercegovački klub Vrbas, Mirjana Panaitescu, savez Srba u Švedskoj, Pavo Džoić, Hrvatski klub Dubrovnik, Nesib Karišik, Savez bosansko-hercegovačkih udruženja u Švedskoj, te Dadi Mras, portparol projekta.
Najveći interes kod prisutnih izazvalo je pokretanje aktivnosti za promjenu švedskih propisa koja bi omogućila da oni koji se vraćaju u svoju zemlju porijekla zadrže takozvanu "starosnu" penziju i nastave je koristiti u svojoj zemlji. U razgovoru je objašnjen mehanizam promjene zakona i propisa u Švedskoj i zainteresovani su upoznati na koji način i oni u tome mogu pomoći. Naime, da bi se pristupilo razgovoru sa članovima švedskog Riksdaga, potrebno je da što veći broj zainteresovanih potpiše prijavne listove kojima će se poduprijeti promjena zakona.
Nakon pauze posjetioci su postavili niz pitanja i dali nekoliko zanimljivih predloga za poboljšanje projekta.
Naredni vikend je odveo predstavnike Projekta na krajnji jug Švedske. U subotu 19. novembra domaćin je bio Malmö, a u nedelju 20. novembra Göteborg. Kao i na ranijim susretima, Projekt je predstavljen od strane vodstva projekta i predstavnika partnerskih organizacija na projektu. Ovaj put se priključio i Ove Rådberg, koordinator projekata pomoći Bosni i Hercegovini, koji je pozdravio prisutne.
Povratnički susret u Malmöu bio je lociran u amfiteatar škole Rosengård koju je pohađao i najpoznatiji Bosanac u Švedskoj, Zlatan Ibrahimović. Kao i na ostalim susretima, najveći dio publike sačinjavali su penzioneri, životno zainteresovani za onaj dio projekta koji se odnosi na mogućnost da u slučaju povratka ponesu sa sobom svoje "starosne" penzije.

U Göteborgu je bilo prisutno i nešto mlađih potencijalnih povratnika, pa se malo više govorilo i o mogućnosti da djeca naših useljenika studiraju jednu godinu u BiH, ali na taj način da im se tamo položeni ispiti računaju kao da su ih položili u Švedskoj. Put do realizacije ovog cilja je dug, i ne zavisi samo od vodstva projekta, nego i od vlasti u Bosni i Hercegovini, koje moraju učiniti sve da BiH što prije potpiše Bolonjsku deklaraciju, koja bi postavila pravne temelje za ovakva "gostovanja".
Bilo je i onih koji su se zanimali za otvaranje novih Centara za lokalni razvoj u BiH, jer smatraju da bi im mogli pomoći pri planiranom povratku. Naime, čuli su da u mjestima gdje takvi centri već postoje, povratnici imaju velike koristi od njih.

Dotaknuto je i pitanje otvarnja Klubova dijaspore u većim mjestima u BiH. To bi bila mjesta gdje bi se oni koji trenutno žive izvan svoje zemlje okupljali kad dolaze u posjetu svojim nekadašnjim mjestima boravka. Tu bi se mogle ostavljati poruke, organizovati razne aktivnosti i provoditi planirani programi reintegracije. Na ovom planu je najdalje odmakla Banja Luka, gdje su opštinske vlasti obećale da će osigurati prostor za pokretanje kluba.

Sve u svemu, može se reći da je novembar bio mjesec najvećih aktivnosti projekta Povratak po mjeri, i da je bio vrlo uspješan u komunikaciji sa potencijalnim povratnicima i onima koji žele pristupiti reintegracijskim aktivnostima.
Slijedeći povratnički susret je zakazan za subotu 03. decembar u Rinkebyju, predgrađu Štokholma u kojem je naseljeno puno naših sugrađana. Za ovaj susret je iskazan veliki interes, ali je za očekivati da će velika dvorana Folkets Hus-a biti dovoljna da primi sve zainteresovane.